Značajan dio rasprave bio je posvećen ulozi medija u oblikovanju javnog razumijevanja siromaštva. Sudionici su upozorili da se o ovoj temi često govori samo povremeno, u vrijeme blagdana, izbornih kampanja ili izvanrednih okolnosti, dok izostaje sustavno praćenje problema i njegovih uzroka. Istaknuta je potreba da mediji više prostora daju osobama koje imaju iskustvo siromaštva te da o toj temi izvještavaju kroz prizmu ljudskog dostojanstva, društvene uključenosti i javnog interesa. Naglašeno je kako su mediji važan čimbenik u podizanju svijesti o društvenim problemima te ogledalo društva u kojem djeluju. Kao jedna od preporuka skupa izdvojena je potreba za nastavkom dijaloga s medijskom zajednicom o načinima kvalitetnijeg i odgovornijeg praćenja pitanja siromaštva u hrvatskom društvu. Predstavnici vjerskih zajednica govorili su o važnosti pomoći najugroženijima, društvenoj solidarnosti, zaštiti ljudskog dostojanstva i odgovornosti zajednice prema osobama koje se nalaze u teškim životnim okolnostima. Naglašeno je da borba protiv siromaštva zahtijeva zajedničko djelovanje svih društvenih dionika te da čovjek mora ostati u središtu svih javnih politika i društvenih aktivnosti.
Kao jedna od ključnih poruka skupa istaknuto je da su uzroci siromaštva višestruki i međusobno povezani te da njihovo rješavanje zahtijeva suradnju različitih sektora, razvoj kulture solidarnosti i odgovornosti te osnaživanje društvene osjetljivosti prema osobama koje žive u siromaštvu ili su u riziku od socijalne isključenosti.
Sudionici su raspravi pristupili iz različitih stručnih, institucionalnih, medijskih i vjerskih perspektiva, pri čemu je posebno istaknuta važnost međusektorske suradnje u suočavanju s uzrocima siromaštva. Rasprava je ocijenjena kvalitetnom i sadržajnom, a zaključeno je kako je osvještavanje problema siromaštva važan preduvjet za stvaranje pravednijeg i uključivijeg društva.
Na temelju rasprave održane na okruglom stolu „Kako zaustaviti siromaštvo – doprinos rješavanju uzroka siromaštva u Hrvatskoj uoči nadolazećih globalnih izazova“, sudionici su istaknuli sljedeće preporuke:
- Jačati pravedniju raspodjelu nacionalnog bogatstva i dohotka kao jedan od temeljnih preduvjeta dugoročno održivog gospodarskog razvoja.
- Provoditi politike koje istodobno potiču gospodarski rast, visoku zaposlenost i socijalnu uključenost, budući da se siromaštvo ne može učinkovito smanjivati isključivo mjerama socijalne pomoći.
- Osigurati pravedniji porezni sustav koji, uz fiskalnu funkciju, doprinosi smanjenju društvenih nejednakosti.
- Povećati obuhvat sustava socijalne pomoći kroz reviziju postojećih dohodovnih cenzusa kako bi pomoć bila dostupna većem broju građana koji žive ispod granice siromaštva.
- Usklađivati iznose zajamčene minimalne naknade i drugih socijalnih davanja s rastom troškova života i inflacijom.
- Uvesti sustav automatskog ostvarivanja socijalnih prava za građane koji ispunjavaju propisane uvjete, uz smanjenje administrativnih i birokratskih prepreka.
- Osigurati pouzdanu evidenciju korisnika socijalnih naknada te utvrditi razloge kontinuiranog smanjenja broja korisnika zajamčene minimalne naknade.
- Prepoznati obrazovanje kao jedno od najučinkovitijih sredstava za dugoročno smanjenje siromaštva te osigurati jednake obrazovne prilike za svu djecu i mlade.
- Smanjivati digitalni jaz i skrivene troškove obrazovanja koji posebno pogađaju djecu iz siromašnijih obitelji.
- Razvijati programe socijalnog stanovanja i unaprijediti uvjete stanovanja za najsiromašnije građane.
- Osigurati dostupnost kvalitetne i nutritivno uravnotežene prehrane za sve građane te smanjivati ovisnost najugroženijih skupina o humanitarnoj pomoći.
- Jačati dostupnost zdravstvene zaštite kroz zaštitu i unaprjeđenje sustava javnog zdravstva te smanjivanje prepreka pristupu zdravstvenim uslugama.
- Smanjivati nesigurne oblike rada i diskriminaciju pri zapošljavanju osoba koje žive u siromaštvu ili su socijalno isključene.
- Omogućiti učinkovitiji pristup pravosuđu i proširiti dostupnost besplatne pravne pomoći građanima slabijeg imovinskog stanja.
- Preispitati propise i prakse koje mogu dovesti do kriminalizacije siromaštva te osigurati jednako postupanje prema svim građanima pred zakonom.
- Izraditi Nacionalnu strategiju za borbu protiv beskućništva te uspostaviti pouzdane podatke o broju i potrebama osoba bez doma.
- Unaprijediti horizontalnu i vertikalnu suradnju između ministarstava, lokalne samouprave, javnih institucija i drugih dionika uključenih u borbu protiv siromaštva.
- Sustavno razvijati kulturu solidarnosti, društvene odgovornosti i međugeneracijske potpore kroz obrazovni sustav, medije i aktivnosti zajednice.
- Prepoznati i snažnije podupirati ulogu organizacija civilnog društva i vjerskih zajednica koje pružaju neposrednu pomoć osobama u riziku od siromaštva.
- Jačati terenski rad socijalnih službi i smanjivati administrativno opterećenje stručnjaka kako bi više vremena mogli posvetiti neposrednom radu s ljudima.
- Poticati odgovorno i kontinuirano medijsko praćenje pitanja siromaštva kao društvenog i humanog, a ne isključivo političkog pitanja.
- Razvijati politike koje se ne temelje samo na pružanju pomoći, nego na osnaživanju pojedinaca i obitelji kroz obrazovanje, zapošljavanje i aktivno uključivanje u društveni život.
- Jačati suradnju države, lokalne zajednice, gospodarstva, organizacija civilnog društva i vjerskih zajednica kako bi borba protiv siromaštva postala zajednička društvena odgovornost.
Zagreb, 11.6.2026. godine

















