Osnivanje

Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava (HHO) neovisna je udruga hrvatskih građana, utemeljena u cilju zaštite i promicanja ljudskih prava, kao dragovoljna, nevladina, nepolitična i neprofitna organizacija. Osnovana je u Zagrebu, krajem ožujka 1993. Osnivanje HHO-a inicirala skupina slobodoumnih intelektualaca, poznatih u hrvatskome javnom životu, predvođenih Ivanom Zvonimirom Čičkom, koji je bio njegovim prvim predsjednikom. Osnivači HHO-a uz njega su: Izet Aganović, Zvjezdana Begović Znidarčić, Dušan Bilandžić, Slobodan Budak, Ante Gavranović, Danijel Ivin, Dražen Kalogjera, Katarina Kruhonja, Josip Kulušić, Petar Kuzmić, Slobodan Lang, Zoran Lukić, Mladen Maloča, Sulejman Mašović, Jovan Nikolić, Božidar Novak, Drago Pilsel, Žarko Puhovski, Zvonimir Bono Šagi, Miko Tripalo i Dubravka Ugrešić.

Djelovanje

Tijekom višegodišnjeg djelovanja HHO je zaprimio više desetaka tisuća slučajeva kršenja ljudskih prava.

Za vrijeme Domovinskog rata zabilježeni su brojni primjeri najtežih oblika kršenja ljudskih prava, kao i slučajevi bespravnog oduzimanja tuđe imovine, brojni slučajevi kršenja ljudskih prava odnosili su se na ilegalne deložacije, prekoračenje policijskih ovlasti, reguliranje statusa (državljanstvo), radne sporove, ostvarivanje prava na mirovinu, probleme obnove, trgovinu ljudima, slobodu medija….

Nakon svršetka vojno-policijskih akcija Bljesak i Oluja na području bivše Krajine zabilježeni su brojni primjeri najtežih oblika kršenja ljudskih prava, često praćeni bespravnim oduzimanjem tuđe imovine i neovlaštenim useljavanjem u kuće i stanove. O objema akcijama načinjeni su posebni izvještaji koji su javno predstavljeni.

Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava i dalje je prepoznat kao vodeća organizacija za zaštitu ljudskih prava u Hrvatskoj.

Glavni ciljevi HHO-a

Sukladno Statutu HHO-a glavni ciljevi ove organizacije su sljedeći:

1) podržavati, promicati i ostvarivati načela Završnog akta Konferencije za suradnju i kooperaciju u Europi, potpisanog u Helsinkiju, u kolovozu 1975., te svih dokumenata koji slijede ovaj akt

2) podržavati razvoj demokratskih institucija, promicati vladavinu prava i ljudska prava te obrazovanje za ove vrijednosti

3) organizirati istraživanja i dokumentaciju na području ljudskih prava u Hrvatskoj

4) pomagati žrtvama povreda ljudskih prava, kao i onima čija su prava ugrožena

5) promicati vrijednosti civilnog društva.

Primjena ovih načela u Hrvatskoj znači, prije svega, stalnu aktivnost na uspostavi jednakih prava za sve hrvatske državljane, bez obzira na njihove etničke, religijske, socijalne i političke razlike. Odatle potječe posebna briga za prava marginaliziranih pojedinaca svih vrsta.